Lyrics has been copied to clipboard!
Ksaver Šandor Gjalski
Illustrissimus Battorych
Bilješka o piscu
Ksaver Šandor Gjalski(1854. -1935. ) roden je u Gredicama. Gimnaziju završava u Vraždinu. Kao gimnazijalac pokazuje živo zanimanje za književnost. 1871. upisuje studij prava na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu. Ukljucuje se u politicki život upisom u HSP. Odlazi u Bec, gdje nastavlja studij i proširuje naobrazbu. Oduševljava se Turgenjevom. Nakon završetka studija službuje u Virovitici, Pakracu, Sisku, Sušaku i Zagrebu . 1891. napušta u službu i povlaci se u Gredice, gdje se intenzivno bavi književnim radom. Ukljucuje se u polemike starih i mladih pisaca u doba moderne. Mladi ga prihvacaju kao svog pisca. 1906. pistaje saborskim zastupnikom, 1917. velikim županom Zagrebacke županije, a 1919. clanom privremenog narodnog predstavništva u Beogradu. Nova m, u država nosi veliko razocaranje te se povlaci u Gredice gdje umire u dubokoj starosti.
Illustrissimus Battorych
________________________________________
Pripovijetka je svojevrsna tužaljka za minulim vremenimaš ali isto tako osuda tadašnjeg hrvatskog društva koji odbacuje stare norme i vrijednosti i borbu za samostalnom Hrvatskom.
“Tada si u Hrvatskoj jedino kao Hrvat mogao živjeti, i svaki se tudinac otimao da ga priznadu Hrvatom. ”
Gjalski vješto kritizira ilirce koji su, po njegovom mišljenju, svojom politickom stranom pokreta doveli do svojevrsne omraženosti hrvatskog imena i propadanja starih feudalnih odnosa. Gjalski samouvjereno staje na stranu stare hrvatske kurje, braneci njihove stavove i vjerno iznoseci svu tragediju njihova propadanja simboliziranu u liku staroga plemica Bartolica koji od boli umire kad plamen uništi njegov dom, isto tako što plamen madarskoga hegemonizma i austrijskog centralizma razdire i uništava njegovu voljenu Hrvatsku.
Osim izrazito politickih previranja, Gjalski ukomponirano u predivni zagorski pejzaž, opisuje ukidanje kmetskih odnosa što je, u stvari, direktni i glavni uzrok propadanja hrvatskog plemstva. Gjalski nam docarava ponašanje, sada vec slobodnih, seljaka, koji na sav glas traže pravdu i poštenje, prema hrvatskim plemicima, koji nisu u stanju da se prilagode novonastaloj situaciji i priznaju gubitak svih njihovih prava i casti, i prihvatiti nadiranje novih kapitalistickih odnosa u selo.
“Mjesto gospodskih prava, mjesto bogatih sela dobio je ´´ nekakve´´ papire u koje ni on ni sav drugi svijet nije vjerovao, pa ih prodavao pošto-poto; mjesto besplatnih radnika našao je lijene i k tomu osvetljive placenike, mjesto slobode od svakog poreza navališe na nj strašne dace; a on se sam nije sa sistemom svog gospodarenja nimalo promijenio. ”
Hrvatsko zagorje
Motivi i pejzaži zagorja prisutni su u vecini njegovih djela. To nam jasno govori koliko je piscu imalo znacenje njegov rodni kraj, i koji je do kraja njegova postojanja ostao njegova opsesija, izvorište njegovih literarnih tema i motiva. Gjalski je bio pisac u cijem su se djelu uvijek ispreplitala i medusobno nadopunjavala racionalna, realisticka sagledavanja stvarnosti života i pomalo sentimentalno-realisticka njegova narav. Taj spoj romantickog i realistickog, njihovo medusobno prožimanje, bitni je dojam koji ostavlja i ova njegova zbirka pripovijedaka, i pocetna misao vodilja njena proizlazi iz u osnovi romanticnog karaktera pišceva i njegova pomalo racionalnog usvajanja principa realizma, kad je rijec o njegovim književnim ostvarenjima.
Spoj realizma i romantizma
Gjalski je svojim karakteristicnim postupkom obrade likova u svojim pripovijestima oslika jednu specificnu hrvatsku realnost, sa dobro odmjerenim i adekvatnim odnosom lirizma i realizma, impresije i analiticnosti. U tome je i njegova osnovna književna snaga.
Zakljucak
U trenutku pisanja ovoga zakljucka autoru ovoga teksta nije padalo ništa smisleno na pamet pa je zato uredništvo s vecinskim brojem glasova odlucilo da ga ostavi praznim!
Illustrissimus Battorych
Bilješka o piscu
Ksaver Šandor Gjalski(1854. -1935. ) roden je u Gredicama. Gimnaziju završava u Vraždinu. Kao gimnazijalac pokazuje živo zanimanje za književnost. 1871. upisuje studij prava na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu. Ukljucuje se u politicki život upisom u HSP. Odlazi u Bec, gdje nastavlja studij i proširuje naobrazbu. Oduševljava se Turgenjevom. Nakon završetka studija službuje u Virovitici, Pakracu, Sisku, Sušaku i Zagrebu . 1891. napušta u službu i povlaci se u Gredice, gdje se intenzivno bavi književnim radom. Ukljucuje se u polemike starih i mladih pisaca u doba moderne. Mladi ga prihvacaju kao svog pisca. 1906. pistaje saborskim zastupnikom, 1917. velikim županom Zagrebacke županije, a 1919. clanom privremenog narodnog predstavništva u Beogradu. Nova m, u država nosi veliko razocaranje te se povlaci u Gredice gdje umire u dubokoj starosti.
Illustrissimus Battorych
________________________________________
Pripovijetka je svojevrsna tužaljka za minulim vremenimaš ali isto tako osuda tadašnjeg hrvatskog društva koji odbacuje stare norme i vrijednosti i borbu za samostalnom Hrvatskom.
“Tada si u Hrvatskoj jedino kao Hrvat mogao živjeti, i svaki se tudinac otimao da ga priznadu Hrvatom. ”
Gjalski vješto kritizira ilirce koji su, po njegovom mišljenju, svojom politickom stranom pokreta doveli do svojevrsne omraženosti hrvatskog imena i propadanja starih feudalnih odnosa. Gjalski samouvjereno staje na stranu stare hrvatske kurje, braneci njihove stavove i vjerno iznoseci svu tragediju njihova propadanja simboliziranu u liku staroga plemica Bartolica koji od boli umire kad plamen uništi njegov dom, isto tako što plamen madarskoga hegemonizma i austrijskog centralizma razdire i uništava njegovu voljenu Hrvatsku.
Osim izrazito politickih previranja, Gjalski ukomponirano u predivni zagorski pejzaž, opisuje ukidanje kmetskih odnosa što je, u stvari, direktni i glavni uzrok propadanja hrvatskog plemstva. Gjalski nam docarava ponašanje, sada vec slobodnih, seljaka, koji na sav glas traže pravdu i poštenje, prema hrvatskim plemicima, koji nisu u stanju da se prilagode novonastaloj situaciji i priznaju gubitak svih njihovih prava i casti, i prihvatiti nadiranje novih kapitalistickih odnosa u selo.
“Mjesto gospodskih prava, mjesto bogatih sela dobio je ´´ nekakve´´ papire u koje ni on ni sav drugi svijet nije vjerovao, pa ih prodavao pošto-poto; mjesto besplatnih radnika našao je lijene i k tomu osvetljive placenike, mjesto slobode od svakog poreza navališe na nj strašne dace; a on se sam nije sa sistemom svog gospodarenja nimalo promijenio. ”
Hrvatsko zagorje
Motivi i pejzaži zagorja prisutni su u vecini njegovih djela. To nam jasno govori koliko je piscu imalo znacenje njegov rodni kraj, i koji je do kraja njegova postojanja ostao njegova opsesija, izvorište njegovih literarnih tema i motiva. Gjalski je bio pisac u cijem su se djelu uvijek ispreplitala i medusobno nadopunjavala racionalna, realisticka sagledavanja stvarnosti života i pomalo sentimentalno-realisticka njegova narav. Taj spoj romantickog i realistickog, njihovo medusobno prožimanje, bitni je dojam koji ostavlja i ova njegova zbirka pripovijedaka, i pocetna misao vodilja njena proizlazi iz u osnovi romanticnog karaktera pišceva i njegova pomalo racionalnog usvajanja principa realizma, kad je rijec o njegovim književnim ostvarenjima.
Spoj realizma i romantizma
Gjalski je svojim karakteristicnim postupkom obrade likova u svojim pripovijestima oslika jednu specificnu hrvatsku realnost, sa dobro odmjerenim i adekvatnim odnosom lirizma i realizma, impresije i analiticnosti. U tome je i njegova osnovna književna snaga.
Zakljucak
U trenutku pisanja ovoga zakljucka autoru ovoga teksta nije padalo ništa smisleno na pamet pa je zato uredništvo s vecinskim brojem glasova odlucilo da ga ostavi praznim!