+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

HRVATSKI BOG MARS

MIROSLAV KRLEŽA:
HRVATSKI BOG MARS



Bilješke o piscu:
Miroslav Krleža (1893. – 1981.), jedan je od najznacajnijih pisaca 20. st. u Hrvatskoj i Europi. Poslije završene niže gimnazije u Zagrebu je
prekinuo vojni studij u peštanskoj vojnoj akademiji Ludoviceumu. Od
pojava Oktobarske revolucije angažira se dosljedno na strani ratnickog
pokreta ocjenjujuci rusku revoluciju kao “signal svjetionika nad
brodolomom medunarodne situacije”. U literaturi javlja se 1914. god. i
prve knjige stihova objavljene su mu u toku prvog svjetskog rata: Pan
(1917.) i Tri simfonije (1917). Pjesnik, romanopisac, novelist, dramaticar i
esejist, suradivao je u brojnim casopisima i listovima te je sam pokrenuo
cetiri književne revije: Plamen (1919.), Književna republika (1923. -1927.), Danas (1934.), Pecat (1939. – 1940). Od 1950. god. na celu je
Leksikografskog zavoda i rukovodi radom na izdavanju enciklopedija.
U vrijeme kad se domaca literatura guši u formalistickoj igri i nekritickom
oponašanju nekih modernistickih uzora javlja se kao pisac ”nov po izrazu
kojim kazuje svoja djela, kao i po koncepciji kako ih razmišlja, nov u formi
kao i u sadržini”. Pjesnik bogate imaginacije dao je sugestivne slike
bolesti, rata, jeseni i predvecerja, ali i akorde koji zrace optimizmom i
povjerenjem u sutrašnjicu. U proznom djelu dao je Krleža kompleksnu
sliku našeg društva, nervozne i nadarene pojedince fascinirane
tajnovitošcu ljepote. Krleža je obuhvatio mnoge literarne fenomene ovog
stoljeca dajuci pregnantne portrete ljudi, a ujedno je naslikao jednu citavu
galeriju velikih lijecnika, ucenjaka, umjetnika starog i novog doba. Za
Krležino djelo karakteristicno je veliko bogatstvo motiva te takav unutarnji
sklad koji sugerira “da svaka nova knjiga ovog umjetnika znaci samo
jedan odlomak njegova djela kao cjeline”.

Rat u djelima Miroslava Krleže:
Godine 1913. Krleža je prekinuo vojni studij. Vec tu je pokazao svoje
mišljenje o ratu. Prvi osjecaj o ratu Krleža iskazuje 1914. pocetkom prvog
svjetskog rata. On je pogoden užasima rata i ratnim razaranjima, protivi
se ratu pa piše zbirku novela Hrvatski bog Mars. Te novele su posvecene
ratu, u njima Krleža iznosi svoje osjecaje prema ratu. On na pomalo
ironican nacin opisuje rat i prikazuje koliko je rat besmislen. Krleža u tim
novelama prikazuje ponašanje i reagiranje ljudi na razne stvari: on te
ljude usporeduje sa raznim životinjama, stvarima… On prikazuje kako
ljudski život u ratu ne vrijedi ništa i kako covjek u ratu gubi i ono malo što
ima: “I tako se baraka Pet Be pocela kladiti na Vidovicevu glavu, da nece
do jutra“. Krleža ipak ne unosi u svoja djela puno osjecaja, vec on
prepušta citatelju da razmisli o ratu.


Glavni junak u noveli Baraka Pet Be:
U ovoj noveli susrecemo se sa intelektualcem koji je stradao u ratu,
Vidovicem. Imao je jaku želju za životom, da ne umre, dok su se drugi
kladili da nece preživjeti do jutra: “Nemam ruke! Da! I kost mi je
polomljena! Da! Ali živim! Gospode Bože! Još uvijek živim!“. Drugi
bolesnici su Vidovica vec svrastali kao novi bog osam, što znaci da mu je
ostalo još malo vremena do kraja: “Došao je novi broj osam! Djeco!“.
Stanje Vidovica bilo je jako slabo te se pogoršavalo iz minute u minutu:
“Od gubitka krvi iscrpljen, spavao je Vidovic cijelo poslijepodne, a sad se
probudio i nezna gdje je i što se dogodilo…”. Vidovic je cijelo vrijeme
tužno ležao na krevetu te mislio na operaciju: “Hoce li me operirati ?“.
Nakon toga Vidovic je pokušavao spasiti bolesnika, koji je ležao pored
njega, broj devet, ali nije uspio. Nije imao glasa, dok su ostali bili izvan
bolnice - barake, i tamo skakali i galamili od srece.

Pojedinac u djelima Miroslava Krleže:
U svojim djelima Krleža rado upotrebljava pojedinca kao glavni lik.
Prikazuje ih nesigurnim i nestabilnim osobama, koji svoje osjecaje javno
ne iskazuju. Unatoc tome da su ti pojedinci imali probleme razlicitih vrsta,
oni su u mislima imali dovoljno mjesta, da su mogli razmišljati i o ljubavi,
ljepoti, te o drugim vedrim stvarima u svojim životima. Ti likovi su u toku
djela usporedeni sa stvarima, životinjama, brojkama… U svim je djelima
završetak pojedinca tragican.

Stil i jezik Miroslava Krleže:
Miroslav Krleža u svojim djelima koristi kajkavsko narjecje i stoga jer je to
govor njegova rodnoga kraja grada Zagreba: “ Imam ga, imam, ali bi
bolše bilo da ga nimam! Kakšen je to vražji rod? Da bod da, voda ga
poplavila!“. Recenice su vecinom složene i duge. U svojim djelima Krleža
koristi dijalektalizme i tudice. To se vidi vec u naslovu novela Kraljevska
ugarska domobranska novela tj. Magijar Kiralji honved morella, te u
recenici u Baraki Pet Be: “Lieb Vaterland, magst rolig sein…” i “Mamma
mia, mamma mia…“. Poredbe su isto tako jedno od najupotrebljenijih
sredstava kojima se Krleža koristio. Njima je htio prikazati kao on vidi rat,
na što slici rat. Pored dijalektalizma, tudica i poredba Krleža upotrebljava i
arhaizme.
5 Lektire za školu: HRVATSKI BOG MARS MIROSLAV KRLEŽA: HRVATSKI BOG MARS Bilješke o piscu: Miroslav Krleža (1893. – 1981.), jedan je od najznacajnijih pisaca 20. st. u Hrvatskoj ...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi