Lyrics has been copied to clipboard!
HASANAGINICA
Bilješke o piscu:
Krajem sedamdesetih i pocetkom osamdesetih godina kao vec ostvaren
pripovjedac i romansijer u drami se javio i Alija Isakovic. Roden je u
Bitunji kod Stoca 1932. godine. Pripovjedac, dramski pisac, putopisac i
historicar književnosti. Njegova najpoznatija djela su Sunce o desno
rame, Semafor te drame: Kraljevski sudbeni stol, Hasanaginica, To(1979.), Generalijum(1979.) koje su donijele neosporan kvalitet u
historijski tok bošnjacke dramske književnosti.Nedavno je objavio Rijecnik
karakteristicnih bosanskih rijeci. Trenutno živi i radi u Sarajevu.
Vrsta djela:
Drama / tragedija
Mjesto radnje:
U Zagvozdu, podno Biokova i na Klisu.
Vrijeme radnje:
Prva polovica 17. stoljeca.
Tema:
Tragicni nesporazum
Ideja:
I mali nesporazum dovoljan je da dode do tragedije.
Kratki sadržaj:
Sve pocinje kad je junak Hasanaga ranjen u ratu, a žena ga ne posjecuje,
jer je u to vrijeme bilo sramota da žena izlazi iz svoga dvora. Zato se
Hasanaga razljutio i rekao ženi da kada se vrati kuci da ga ne ceka, nego
da ode iz dvora. Ona se rastuži jer ce morati ostaviti petero djece. Na to
dode njezin brat Pintorovic–beg i da ju udati za Imotskog kadiju. No ona
je i dalje voljela Hasanagu. I rekla je bratu da kad ce se udavati preko nje
stavi bijelu plahtu da ne mora gledati svoju jadnu djecu. No Hasanaga je
prepoznao Hasanaginicu ispod plahte, te je rekao da ima srce kameno
zato jer se nece smilovati djeci. Kad je Hasanaginica to cula, umrla je od
tuge.
Kompozicija djela:
Uvod: Hasanaga na ratištu
Pocetak: Hasanagina poruka i Hasanagicin odlazak s dvora
Zaplet: Polazak svatova
Vrhunac: Svatovi pred dvorom i tragicna smrt
Analiza glavnih likova:
Hasanaga
Oko 30 godina, crn, snažan, visok, odbojan i ljut muškarac, ponosan, ali
veliki junak. Iako je otjerao Hasanaginicu on ju je ipak volio svim srcem
što se pokazuje na pocetku drame. Pored toga on je bio i brižan otac, sin i
brat.
Ovaj odlomak pokazuje njegov ponos i brigu za Hasanaginicom.
HASAN-AGA: A ti peškeš! Majko,ona je majka djece moje!
MAJKA: Sikter!
HASAN-AGA: Ona je pod našim rzom i obrazom!
MAJKA: Sikter!
HASAN-AGA: …Pod našim namom i imenom Arapovica.
MAJKA: Sikter,rekoh…
Ovaj odlomak pokazuje njegovu brigu za djecom i dvorom.
HASAN-AGA: U dvoru kako?
MAJKA: Nako…
HASAN-AGA: Djeca kako?…
Hasanaginica
Lijepa, plava, oko 26 godina, bujne kose i tijela, dobra, voli djecu i muža,
jadna, tragicna. Njena sudbina isprepletena je nizom problema od kojih je
jedan i njen mali nesporazum sa mužem zbog kojeg i dolazi do zapleta
radnje koja se završava tragicno. Kao i sve žene tog doba njoj su
uskracena glavna prava od kojih je i to da sama odlucuje o svom
životu. Njena iskrena ljubav prema mužu se nažalost nije mogla ispoljiti ni
u jednom momentu zbog niza okolnosti i problema. U mnogim odlomcima
i dijelovima drame dobro se pokazuje njena neizmjerna briga i cežnja za
djecom, kao i tuga, jad i nesebicnost. Psihicki Hasanaginica je jako
ožalošcena, potresena i sekirljiva osoba zbog cega je i došlo do tragedije.
Što se tice njenog karaktera, on je veoma pozitivan što se može uvidjeti u
svim dijelovima drame. Pored toga u nekim odlomcima može se vidjeti da
je Hasanaginica veoma obrazovana i pismena osoba koja je nastojala da
nauci svoju djecu u cemu joj se suprotstavljala Hasanagina majka.
Pintorovic–beg
Oko 35 godina, visok, ponosit, prijek, šutljiv, dobar, ljut, brzoplet i voli
svoju sestru…
U ovom odlomku jasno je naglašena njegova ponositost.
BEG PINTOROVIĆ: (Prekida) Šta zboriš, pjevacu?
GUSLAR: (Ne da se zbuniti)
Doceka ga Vranic Ali-beže,
Isprid njega na noge skocio,
Kod sebe mu misto namistio…
BEG PINTOROVIĆ: (Ljut) Stani, ne valja ti pjesma. Kako može beg skakati
na noge prid agom? Gdi to ima? Evo kliškog kadije nek rece.
Sljedeca recenica pokazuje njegovu brzopleost.
BEG PINTOROVIĆ: Sestro; dosta zbora! Svati dolaze! Otri suze! Pokaži se
cija si!
Pored svoje brzopletosti i ponosa Pintorovic-beg je veoma promišljen i
dobar covjek.
Analiza sporednih likova:
Majka (Hasan-agina)
Oko 45 god, sitnih ociju, blijeda lica, bigotna izraza, lošeg karaktera
Majka(bega Pintorovica i Hasanaginice)
Oko 50 god, smirena i vrijedna
Ajkuna:
Oko 16 god., lijepa, vižlasta
Abid:
Nešto stariji od Bega, blagog i dobrocudnog izraza i karaktera
Djeca:
Starija kcerka, 10 godina
Stariji sin, oko 8 godina
Mlada kcerka i Mladi sin, oko 6 godina, blizanci
Pored ovih u drami se pojavljuju još neki likovi koji nisu u cjelini vezani za
tok radnje i koji samo jednom ili dva puta izlaze na scenu.
Kriticki osvrt na djelo:
Preobrazovanje baladne grade u dramu Hasanaginica Isakovic je uradio sa
strašcu i oprezom stvaralacki raspoloženog povijesnicara zaputivši se u
osvjetljavanje socijalno-historijskih okolnosti pod kojim se mogao dogoditi
tragicni nesporazum izmedu muža i žene. On je prvi bošnjacki pisac koji
se odlucio za dramatizaciju ove izazovne balade, ali je i prvi dramaticar
uopce koji joj se uspio približiti na najbezbolniji nacin - sa dvostrukim
srcem stvaraoca, starinskim u osluškivanju, a modernim u oblikovanju
grade. Zato je Hasanaginica tekst klasican analognoj sferi i vajanju
likova, ali modernih dramaturških rješenja po segmentiranju prostora i
paralelizmu zbivanja, cijom cvrstinom i skladom Isakovic parira stamenom
svijetu balade i njenom uvijek krepkom organizmu što diše carobnom
jednostavnošcu savršenstva.
Dojam o djelu:
U drami Hasanaginica ono što je podstaknulo najviše mojih osjecanja kao
što je vjerojatno isti slucaj kod vecine citalaca je nesebicnost i ljubav
jedne žene koja je zatrpana porodicnom problematikom koja je opet gusto
protkana društvenim i intimnim odredenjima historijskog okvira Bosne iz
prve polovice 17. stoljeca. U drami ono što me takode dosta potaknulo na
vlastito razmišljanje o toku radnje je Isakoviceva smirenost u pisanju koji
je zaustavio svoju tvoracku maštu i više se približio baladi nego nekom
vlastitom stilu i slobodi pisanja. Medutim nije samo pisac drame doprinjeo
njenoj ljepoti vec i njena vlastita ljepota vec opjevana u baladi koja je
zbog toga i prevedena na mnogo jezika.
Bilješke o piscu:
Krajem sedamdesetih i pocetkom osamdesetih godina kao vec ostvaren
pripovjedac i romansijer u drami se javio i Alija Isakovic. Roden je u
Bitunji kod Stoca 1932. godine. Pripovjedac, dramski pisac, putopisac i
historicar književnosti. Njegova najpoznatija djela su Sunce o desno
rame, Semafor te drame: Kraljevski sudbeni stol, Hasanaginica, To(1979.), Generalijum(1979.) koje su donijele neosporan kvalitet u
historijski tok bošnjacke dramske književnosti.Nedavno je objavio Rijecnik
karakteristicnih bosanskih rijeci. Trenutno živi i radi u Sarajevu.
Vrsta djela:
Drama / tragedija
Mjesto radnje:
U Zagvozdu, podno Biokova i na Klisu.
Vrijeme radnje:
Prva polovica 17. stoljeca.
Tema:
Tragicni nesporazum
Ideja:
I mali nesporazum dovoljan je da dode do tragedije.
Kratki sadržaj:
Sve pocinje kad je junak Hasanaga ranjen u ratu, a žena ga ne posjecuje,
jer je u to vrijeme bilo sramota da žena izlazi iz svoga dvora. Zato se
Hasanaga razljutio i rekao ženi da kada se vrati kuci da ga ne ceka, nego
da ode iz dvora. Ona se rastuži jer ce morati ostaviti petero djece. Na to
dode njezin brat Pintorovic–beg i da ju udati za Imotskog kadiju. No ona
je i dalje voljela Hasanagu. I rekla je bratu da kad ce se udavati preko nje
stavi bijelu plahtu da ne mora gledati svoju jadnu djecu. No Hasanaga je
prepoznao Hasanaginicu ispod plahte, te je rekao da ima srce kameno
zato jer se nece smilovati djeci. Kad je Hasanaginica to cula, umrla je od
tuge.
Kompozicija djela:
Uvod: Hasanaga na ratištu
Pocetak: Hasanagina poruka i Hasanagicin odlazak s dvora
Zaplet: Polazak svatova
Vrhunac: Svatovi pred dvorom i tragicna smrt
Analiza glavnih likova:
Hasanaga
Oko 30 godina, crn, snažan, visok, odbojan i ljut muškarac, ponosan, ali
veliki junak. Iako je otjerao Hasanaginicu on ju je ipak volio svim srcem
što se pokazuje na pocetku drame. Pored toga on je bio i brižan otac, sin i
brat.
Ovaj odlomak pokazuje njegov ponos i brigu za Hasanaginicom.
HASAN-AGA: A ti peškeš! Majko,ona je majka djece moje!
MAJKA: Sikter!
HASAN-AGA: Ona je pod našim rzom i obrazom!
MAJKA: Sikter!
HASAN-AGA: …Pod našim namom i imenom Arapovica.
MAJKA: Sikter,rekoh…
Ovaj odlomak pokazuje njegovu brigu za djecom i dvorom.
HASAN-AGA: U dvoru kako?
MAJKA: Nako…
HASAN-AGA: Djeca kako?…
Hasanaginica
Lijepa, plava, oko 26 godina, bujne kose i tijela, dobra, voli djecu i muža,
jadna, tragicna. Njena sudbina isprepletena je nizom problema od kojih je
jedan i njen mali nesporazum sa mužem zbog kojeg i dolazi do zapleta
radnje koja se završava tragicno. Kao i sve žene tog doba njoj su
uskracena glavna prava od kojih je i to da sama odlucuje o svom
životu. Njena iskrena ljubav prema mužu se nažalost nije mogla ispoljiti ni
u jednom momentu zbog niza okolnosti i problema. U mnogim odlomcima
i dijelovima drame dobro se pokazuje njena neizmjerna briga i cežnja za
djecom, kao i tuga, jad i nesebicnost. Psihicki Hasanaginica je jako
ožalošcena, potresena i sekirljiva osoba zbog cega je i došlo do tragedije.
Što se tice njenog karaktera, on je veoma pozitivan što se može uvidjeti u
svim dijelovima drame. Pored toga u nekim odlomcima može se vidjeti da
je Hasanaginica veoma obrazovana i pismena osoba koja je nastojala da
nauci svoju djecu u cemu joj se suprotstavljala Hasanagina majka.
Pintorovic–beg
Oko 35 godina, visok, ponosit, prijek, šutljiv, dobar, ljut, brzoplet i voli
svoju sestru…
U ovom odlomku jasno je naglašena njegova ponositost.
BEG PINTOROVIĆ: (Prekida) Šta zboriš, pjevacu?
GUSLAR: (Ne da se zbuniti)
Doceka ga Vranic Ali-beže,
Isprid njega na noge skocio,
Kod sebe mu misto namistio…
BEG PINTOROVIĆ: (Ljut) Stani, ne valja ti pjesma. Kako može beg skakati
na noge prid agom? Gdi to ima? Evo kliškog kadije nek rece.
Sljedeca recenica pokazuje njegovu brzopleost.
BEG PINTOROVIĆ: Sestro; dosta zbora! Svati dolaze! Otri suze! Pokaži se
cija si!
Pored svoje brzopletosti i ponosa Pintorovic-beg je veoma promišljen i
dobar covjek.
Analiza sporednih likova:
Majka (Hasan-agina)
Oko 45 god, sitnih ociju, blijeda lica, bigotna izraza, lošeg karaktera
Majka(bega Pintorovica i Hasanaginice)
Oko 50 god, smirena i vrijedna
Ajkuna:
Oko 16 god., lijepa, vižlasta
Abid:
Nešto stariji od Bega, blagog i dobrocudnog izraza i karaktera
Djeca:
Starija kcerka, 10 godina
Stariji sin, oko 8 godina
Mlada kcerka i Mladi sin, oko 6 godina, blizanci
Pored ovih u drami se pojavljuju još neki likovi koji nisu u cjelini vezani za
tok radnje i koji samo jednom ili dva puta izlaze na scenu.
Kriticki osvrt na djelo:
Preobrazovanje baladne grade u dramu Hasanaginica Isakovic je uradio sa
strašcu i oprezom stvaralacki raspoloženog povijesnicara zaputivši se u
osvjetljavanje socijalno-historijskih okolnosti pod kojim se mogao dogoditi
tragicni nesporazum izmedu muža i žene. On je prvi bošnjacki pisac koji
se odlucio za dramatizaciju ove izazovne balade, ali je i prvi dramaticar
uopce koji joj se uspio približiti na najbezbolniji nacin - sa dvostrukim
srcem stvaraoca, starinskim u osluškivanju, a modernim u oblikovanju
grade. Zato je Hasanaginica tekst klasican analognoj sferi i vajanju
likova, ali modernih dramaturških rješenja po segmentiranju prostora i
paralelizmu zbivanja, cijom cvrstinom i skladom Isakovic parira stamenom
svijetu balade i njenom uvijek krepkom organizmu što diše carobnom
jednostavnošcu savršenstva.
Dojam o djelu:
U drami Hasanaginica ono što je podstaknulo najviše mojih osjecanja kao
što je vjerojatno isti slucaj kod vecine citalaca je nesebicnost i ljubav
jedne žene koja je zatrpana porodicnom problematikom koja je opet gusto
protkana društvenim i intimnim odredenjima historijskog okvira Bosne iz
prve polovice 17. stoljeca. U drami ono što me takode dosta potaknulo na
vlastito razmišljanje o toku radnje je Isakoviceva smirenost u pisanju koji
je zaustavio svoju tvoracku maštu i više se približio baladi nego nekom
vlastitom stilu i slobodi pisanja. Medutim nije samo pisac drame doprinjeo
njenoj ljepoti vec i njena vlastita ljepota vec opjevana u baladi koja je
zbog toga i prevedena na mnogo jezika.