Lyrics has been copied to clipboard!
JONATHAN SWIFT:
GULLIVEROVA PUTOVANJA
Bilješke o piscu:
Jonathan Swift, jedan od najvecih i najpoznatijih saticara svijeta, rodio se godine 1667. u Dublinu, glavnom gradu Irske, od siromašnih engleskih roditelja. Kada je napisao satiru “A tale of a Tub” (Prica o buretu), koja je govorila protiv svecenstva, nigdje ga nisu htjeli primiti za biskupa. Bio je vrlo omiljen u engleskom društvu i svatko tko je bio pismen citao je njegova djela. Umro je 1745. god.
Vrsta djela: Putopisni pustolovni roman
Mjesto radnje: Liliput i Blefuscu
Vrijeme radnje: Krajem XVII. st. (1669. – 1700. god.)
Tema: Odnos covjeka i patuljka
Osnovna misao: Dobro se uvijek ne vraca dobrim
Opisi:
Nasukavanje u Lilliput – dne 5. studenog, kad u onim krajevima pocinje
ljeto, u gustoj magli opazi kormilar hrid na
pedeset sežanja od broda; ali je vjetar bio tako
jak da nas je natjerao ravno na nju, i brod nam se
razbije. Nas šestorica spustimo camac i uspijemo
nekako da se otisnemo od broda i od hridine.
Krajolik kod starog hrama – Kraj oko mene ucinio mi se samim vrtom, a
ogradene njive, ponajviše po cetrdeset
cetvornih stopa, nalikuju na same cvjetne
lijehe. Te su njive izmiješane sa šumama od
pol stanga, a najviše je drvece, koliko sam
mogao rasuditi, visoko sedam stopa.
jedna njihova igra – Ima još jedna zabava, koja se prikazuje jedino pred
carem i caricom i ministrom predsjednikom, u
osobitim zgodama. Car polaže na stol tri tanka
svilena konca, duga šest palaca; jedan je modar,
drugi crven, treci zelen. Ti se konci odreduju za
nagrade onima koje car izvoli odlikovati osobitim
znakom svoje milost. Ceremonija se izvršava u
svecanoj dvorani njegova velicanstva, gdje se
kandidati moraju podvrci ispitu o svojoj vještini, koja
je posve drugacija nego predašnja, i takva da ni
izdaleka slicnu nisam vidio ni u kojoj drugoj zemlji u
novom ili starom svijetu.
grad Mildendo – Tavanski prozori i kucna sljemena bijahu tako nacickani
gledaocima te sam mislio da još nikad nisam vidio
napucenije mjesto. Grad je prava cetvorina, jer svaka je
strana zida duga pet stotina stopa. Dvije velike ceste što
unakrst presijacaju grad i dijele ga na cetiri cetvrtine,
široke su pet stopa. Ulicice i prolazi, u koje nisam mogao
ulaziti, nego sam ih samo razgledao kako sam prolazio,
široki su dvanaest do osamnaest palaca. U gradu se može
smjestiti pet stotina tisuca duša; kuce imaju od tri do pet
katova; tržišta i ducani obilno su opskrbljeni.
careva palaca – Vanjsko je dvorište cetvorina od cetrdeset stopa te
obuhvaca dva druga dvorišta: u unutarnjem su dvorištu
kraljevske odaje, koje sam jako želio da vidim, ali sam
razabrao da je to vanredno teško; jer velike kapije iz
jedne cetvorine u drugu samo su osamnaest palaca
visoke i sedam palaca šitroke. No zgrade u vanjskom
dvorištu u najmanju su ruku pet stopa visoke, pa ih ne
bih mogao prekoraciti a da ih silno ne oštetim, premda su
zidovi cvrsto gradeni od klesana kamena cetiri palaca
debeli.
Analiza glavnog lika:
Gulliver
Gulliver dolazi iz jedne obitelji koja se nastanila u Londonu. Bio je treci od pet sinova. Sa cetrnaest godina išao je Cambridge, u Emanuel College. Izucavao je navigaciju, matematiku i druge znanosti koje su mu poslije trebale. Sreca ga je služila i u najgorim slucajeviman kao kada se spašavao nakon što je brod lupio o hridinu i razbio se, a on je rekao:
Citat:
“Što se zbilo s mojim drugovima u camcu, ne znam kazati; ali sudim da su
svi zaglavili. Ja sam pak plivao nasrecu, a vjetar i struja gonili me
naprijed.”
Spasio se, ali su ga zarobili patuljci Liliputanci. Dali su mu jesti i piti, a on
je obecao da im nece ništa uciniti. “Priznaje, cesto ga je snalazila napast,
dok su mu gore – dolje hodali po tijelu, da zgrabi prvu cetrdesetoricu i
tresne s njima o pod...”, ali ga je pekla savjest jer je vrlo pošten i drži do svojih obecanja. Liliputanci su dobro postupali s njim i dali mu slobodu.
Postavili su mu uvjete za slobodu, a on ih je “potpisao sve s velikim
veseljem.” Pošto je vrlo volio citati i uciti, a i dobro je pamtio, brzo je
naucio liliputanski. Njegovu dosjetljivost pokazao je kad je uspio ugasiti
požar – mokracom. Vedra su bila premala da bi Liliputanci uspjeli ugasiti
požar, a Gulliver se jednostavno – pomokrio. Njegova dobrota i poštenje
nije dobro prošlo jer je kraljeva pohlepa rasla te je htio više. Pomagao je
liliputancima u ratovanju s blefušcanima (ukrao im ratne brodove), a kralj je htio potpunu pobjedu na što Gulliver nije pristao jer je pravedan i ne
želi se miješati u politicke probleme dvaju država. Nakon osudenja
saznajemo da se cak i u njemu može pojaviti strah od malih ljudi, pa bježi
u Blefuscu od kuda se vraca doma.
Problemska pitanja:
1. Sažeto ispricaj zbivanja!
Covjek po imenu Guliver brodskom nesrecom dolazi u Liliput, zemlju
patuljaka. Tamo ga zarobljavaju i odvode u njihov grad. On uci njihov
jezik i Liliputanci spremaju ugovor s pravilima kojih se Gulliver mora
pridržavati kako bi ga oslobodili. Oslobadaju ga. Spašava ih od mnogih
opasnosti. Odvodi brodove protivnickog naroda, spašava Liliputance od
požara i pomaže u mnogim stvarima. Oni to njemu uzvracaju tako da mu
žele iskopati oci. On bježi u Blefuscu i tamo napravi brod i vrati se doma.
2. Plan uzbudljivih pustolovnih dogadaja u Liliputu?
1. Liliputanci zarobljavaju Gullivera
2. Sklapaju dogovor s njim
3. Oslobadaju ga
4. Otima brodove narodu koji je u ratu s liliputancima
5. Spašava ih od požara
6. Urote se protiv njega
7. Bježi u Blefuscu
8. Odlazi doma
3. Tablica s nestvarnim i stvarnim dogadajima/pojavama?
Stvarni dogadaji / pojave Nestvarni dogadaji / pojave
Rat Liliputanci
Požar Lik pravde
Brodolom Blefušcani
4. Slikoviti ili uzbudljivi prizori
Najuzbudljiviji dio knjige je, po mojem mišljenju, kada izbije požar.
Gulliver tada iskazuje svoju domišljatost. Jako je dobro opisan i vidi se
koliko je pisac truda uložio u tekst.
Dojam o djelu:
Djelo je vrlo zanimljivo, ali ima po meni zvani “Kraljevic i prosjak
kompleks” – previše opisa. Da se pisac usredotocio na dogadaj djelo bi
bilo zanimljivije. Isto tako želio bih reci da je u djelu mjestimice problem
kao i u “Robinsonu Crusoeu” - pisac spominje neke stvari pa kaže da ce o
njima poslije govoriti i to stvara zbrku. Djelo mi se vrlo svidjelo.
GULLIVEROVA PUTOVANJA
Bilješke o piscu:
Jonathan Swift, jedan od najvecih i najpoznatijih saticara svijeta, rodio se godine 1667. u Dublinu, glavnom gradu Irske, od siromašnih engleskih roditelja. Kada je napisao satiru “A tale of a Tub” (Prica o buretu), koja je govorila protiv svecenstva, nigdje ga nisu htjeli primiti za biskupa. Bio je vrlo omiljen u engleskom društvu i svatko tko je bio pismen citao je njegova djela. Umro je 1745. god.
Vrsta djela: Putopisni pustolovni roman
Mjesto radnje: Liliput i Blefuscu
Vrijeme radnje: Krajem XVII. st. (1669. – 1700. god.)
Tema: Odnos covjeka i patuljka
Osnovna misao: Dobro se uvijek ne vraca dobrim
Opisi:
Nasukavanje u Lilliput – dne 5. studenog, kad u onim krajevima pocinje
ljeto, u gustoj magli opazi kormilar hrid na
pedeset sežanja od broda; ali je vjetar bio tako
jak da nas je natjerao ravno na nju, i brod nam se
razbije. Nas šestorica spustimo camac i uspijemo
nekako da se otisnemo od broda i od hridine.
Krajolik kod starog hrama – Kraj oko mene ucinio mi se samim vrtom, a
ogradene njive, ponajviše po cetrdeset
cetvornih stopa, nalikuju na same cvjetne
lijehe. Te su njive izmiješane sa šumama od
pol stanga, a najviše je drvece, koliko sam
mogao rasuditi, visoko sedam stopa.
jedna njihova igra – Ima još jedna zabava, koja se prikazuje jedino pred
carem i caricom i ministrom predsjednikom, u
osobitim zgodama. Car polaže na stol tri tanka
svilena konca, duga šest palaca; jedan je modar,
drugi crven, treci zelen. Ti se konci odreduju za
nagrade onima koje car izvoli odlikovati osobitim
znakom svoje milost. Ceremonija se izvršava u
svecanoj dvorani njegova velicanstva, gdje se
kandidati moraju podvrci ispitu o svojoj vještini, koja
je posve drugacija nego predašnja, i takva da ni
izdaleka slicnu nisam vidio ni u kojoj drugoj zemlji u
novom ili starom svijetu.
grad Mildendo – Tavanski prozori i kucna sljemena bijahu tako nacickani
gledaocima te sam mislio da još nikad nisam vidio
napucenije mjesto. Grad je prava cetvorina, jer svaka je
strana zida duga pet stotina stopa. Dvije velike ceste što
unakrst presijacaju grad i dijele ga na cetiri cetvrtine,
široke su pet stopa. Ulicice i prolazi, u koje nisam mogao
ulaziti, nego sam ih samo razgledao kako sam prolazio,
široki su dvanaest do osamnaest palaca. U gradu se može
smjestiti pet stotina tisuca duša; kuce imaju od tri do pet
katova; tržišta i ducani obilno su opskrbljeni.
careva palaca – Vanjsko je dvorište cetvorina od cetrdeset stopa te
obuhvaca dva druga dvorišta: u unutarnjem su dvorištu
kraljevske odaje, koje sam jako želio da vidim, ali sam
razabrao da je to vanredno teško; jer velike kapije iz
jedne cetvorine u drugu samo su osamnaest palaca
visoke i sedam palaca šitroke. No zgrade u vanjskom
dvorištu u najmanju su ruku pet stopa visoke, pa ih ne
bih mogao prekoraciti a da ih silno ne oštetim, premda su
zidovi cvrsto gradeni od klesana kamena cetiri palaca
debeli.
Analiza glavnog lika:
Gulliver
Gulliver dolazi iz jedne obitelji koja se nastanila u Londonu. Bio je treci od pet sinova. Sa cetrnaest godina išao je Cambridge, u Emanuel College. Izucavao je navigaciju, matematiku i druge znanosti koje su mu poslije trebale. Sreca ga je služila i u najgorim slucajeviman kao kada se spašavao nakon što je brod lupio o hridinu i razbio se, a on je rekao:
Citat:
“Što se zbilo s mojim drugovima u camcu, ne znam kazati; ali sudim da su
svi zaglavili. Ja sam pak plivao nasrecu, a vjetar i struja gonili me
naprijed.”
Spasio se, ali su ga zarobili patuljci Liliputanci. Dali su mu jesti i piti, a on
je obecao da im nece ništa uciniti. “Priznaje, cesto ga je snalazila napast,
dok su mu gore – dolje hodali po tijelu, da zgrabi prvu cetrdesetoricu i
tresne s njima o pod...”, ali ga je pekla savjest jer je vrlo pošten i drži do svojih obecanja. Liliputanci su dobro postupali s njim i dali mu slobodu.
Postavili su mu uvjete za slobodu, a on ih je “potpisao sve s velikim
veseljem.” Pošto je vrlo volio citati i uciti, a i dobro je pamtio, brzo je
naucio liliputanski. Njegovu dosjetljivost pokazao je kad je uspio ugasiti
požar – mokracom. Vedra su bila premala da bi Liliputanci uspjeli ugasiti
požar, a Gulliver se jednostavno – pomokrio. Njegova dobrota i poštenje
nije dobro prošlo jer je kraljeva pohlepa rasla te je htio više. Pomagao je
liliputancima u ratovanju s blefušcanima (ukrao im ratne brodove), a kralj je htio potpunu pobjedu na što Gulliver nije pristao jer je pravedan i ne
želi se miješati u politicke probleme dvaju država. Nakon osudenja
saznajemo da se cak i u njemu može pojaviti strah od malih ljudi, pa bježi
u Blefuscu od kuda se vraca doma.
Problemska pitanja:
1. Sažeto ispricaj zbivanja!
Covjek po imenu Guliver brodskom nesrecom dolazi u Liliput, zemlju
patuljaka. Tamo ga zarobljavaju i odvode u njihov grad. On uci njihov
jezik i Liliputanci spremaju ugovor s pravilima kojih se Gulliver mora
pridržavati kako bi ga oslobodili. Oslobadaju ga. Spašava ih od mnogih
opasnosti. Odvodi brodove protivnickog naroda, spašava Liliputance od
požara i pomaže u mnogim stvarima. Oni to njemu uzvracaju tako da mu
žele iskopati oci. On bježi u Blefuscu i tamo napravi brod i vrati se doma.
2. Plan uzbudljivih pustolovnih dogadaja u Liliputu?
1. Liliputanci zarobljavaju Gullivera
2. Sklapaju dogovor s njim
3. Oslobadaju ga
4. Otima brodove narodu koji je u ratu s liliputancima
5. Spašava ih od požara
6. Urote se protiv njega
7. Bježi u Blefuscu
8. Odlazi doma
3. Tablica s nestvarnim i stvarnim dogadajima/pojavama?
Stvarni dogadaji / pojave Nestvarni dogadaji / pojave
Rat Liliputanci
Požar Lik pravde
Brodolom Blefušcani
4. Slikoviti ili uzbudljivi prizori
Najuzbudljiviji dio knjige je, po mojem mišljenju, kada izbije požar.
Gulliver tada iskazuje svoju domišljatost. Jako je dobro opisan i vidi se
koliko je pisac truda uložio u tekst.
Dojam o djelu:
Djelo je vrlo zanimljivo, ali ima po meni zvani “Kraljevic i prosjak
kompleks” – previše opisa. Da se pisac usredotocio na dogadaj djelo bi
bilo zanimljivije. Isto tako želio bih reci da je u djelu mjestimice problem
kao i u “Robinsonu Crusoeu” - pisac spominje neke stvari pa kaže da ce o
njima poslije govoriti i to stvara zbrku. Djelo mi se vrlo svidjelo.