Lyrics has been copied to clipboard!
Ep o GilagamešuVavilonska
književnost je pisana klinastim pismom gde je najznacajniji "Ep o
Gilagamešu", koji je nastao 1700. godine p.n.e.. Pisan je na glinenim
plocicama koje su cuvane u Asurbanipalovoj boblioteci u Nivivi gde je
bilo 300000 glinenih plocica.U epu se govori o legendarnom junaku
Gilgamešu, kralju u gradu Uruku, bio je 2/3 Bog, a 1/3 covek. Samim tim
što je bio covek bio je i smrtan. Njegov prijatelj bio je Enkidu koga je
boginja Aruru stvorila od blata i oživela sa namerom da savlada
Gilgameša ali su se njih dvojica sprijateljili. Enkidu je bio ceo covek,
smrtan i kada je umro Gilagameš je bio strahovito ojaden. Bez njega
više nije hteo da ži, nije jeo bio je tužan, lutao je zapušten po
pustinji, jadikovao je i rešo da ode u podzemni svet da traži travu
besmrtnosti da bi oživeo svoga prijatelja. U podzemnom svetu saznao je
da nece uspeti, jer su bogovi besmrtnost zadržali za sebe. Našao je
travu, medutim, ukrala mu je lukava zmija, vraca se bez nje i umire u
svojoj palati u snu.Lepotu i vrednost epa cine humanizam i
covekoljublje, ljubav prema prijatelju za koga sve treba uciniti i bez
koga je život prazan. Pokušaj da se život održi i smrt prevazide je u
tome da stvori besmrtno delo. Govori o nemogucnosti da se covek približi
vecnosti a to može samo stvaranjem dela trajne vrednosti koje ce o
njemu da govore i nakon njegovog fizickog nestanka.Humanizam u epu
je veoma izražen u druženju Gilgameša i Enkidua i tek je samoca naterala
Gilgameša da razmišlja o smrti. Samu rec smrt nigde ne nalazimo u epu,
iako je ona presudna, nego se o njoj govori posredno. Bez obzira na
starost epa, neke teme su savremene, vecne i bliske svakom coveku:
covekoljublje, želja da se prevazide smrt, i da se delima covekov život
pomeri u vecnost. U ovom epu pominje se Veliki potop koji je uništio
ljude i stigao do Brega bogova gde oni na vrhu cuce prozebli i mokri.Kratak
sadrzaj plocaPRVA PLOCANa pocetku ploce opisan je utvrdeni grad
Uruk i njegov kralj Gilgameš. On vlada kao silnik, i narod traži od
bogova da stvore junaka koji ce ga savladati. Po zapovedi Anua, boga
neba, boginja Aruru ga nacini od blata ovlaživši ga pljuvackom. To je
novi junak Enkidu. Jeo je travu i pio vodu zajedno sa poljskim
životinjama. Nekom je lovcu zasipao jame i uništavao postavljene zamke.
Ovaj se prituži Gilgamešu, koji mu dade mladu ženu da svojim carima
zavede Enkidua i tako ga odvoji od stoke. Tako se sve i dogodi. Žena
opisuje Enkiduu Gilgameša i njegovu snagu, a Enkidu odluci da se s njim
bori. Zajedno sa ženom stiže u Uruk, gde ih narod svecano doceka.
Medutim, Gilgameš je sanjao cudan san. Po majcinom tumacenju sna, on ce
pobediti jednog junaka koji ce mu posle te borbe postati prijatelj i
brat.DRUGA PLOCAU prvom delu se opisuje sastanak Enkidua sa
Gilgamešom i njihova borba u kojoj pobeduje Gilgameš. Posredstvom
njegove majke, oni postaju prijatelji i braca. U drugom delu Gilgameš
poziva Enkidua da zajedno podu u Kedrovu šumu i ubiju njenog cuvara
strašnog Humbabu, koji je uvredio Šamaša, boga sunca, a neprestano
uznemirava i stanovnike bregova.CETVRTA PLOCAŠamaš, bog sunca,
šalje Gilgameša i Enkidua da ubiju strašnoga Humbabu jer ga je uvredio.
Gilgameš to objavljuje knezovima u gradu. Njegova majka moli ŠamaŠa da u
borbi pomogne sinu. I Enkidua moli da ga zaštiti. Gilgameš i Enkidu
dodu do Kedrove šume iza koje se diže Breg bogova. Uz pomoc Šamaša i
ratnog boga Niniba, oni ubiju Humbabinog cuvara šume. Enkidu klone, a
Gilgameš ga hrabri i nagovara da podu dalje. Tako stigoše u šumu.ŠESTA
PLOCAPo povratku Gilgameš opra svoje oružje i obuce novu odecu. Bio
je lep, pa i sama boginja Istar baci pogled na njega. Zove ga da joj
bude ljubavnik, ali on odbija i nabraja joj sva njena rdava dela. Istar
se potuži ocu Anuu i traži od njega da pošalje carobnog bika, koji bi
ubio Gilgameša. Anu joj ispuni želju, ali Gilgameš i Enkidu savladaju i
ubiju bika. Istar se pope na zid grada Uruka i prokle Gilgameša.
Gilgameš i Enkidu slave sa narodom pobedu nad nebeskim bikom.SEDMA
PLOCAEnkidu prica Gilgamešu svoj poslednji san: zgrabio ga orao i
odneo visoko, a zatim ga ispustio te se na tlu razmrskao. On predoseca
da taj san znaci nesrecu. I Gilgameš uvida da mu bogovi nisu više
naklonjeni. Enkidu se razboli i leži dvanaest dana u groznici. Na kraju
prorice svoju smrt.OSMA PLOCAEnkidu umire, a Gilgameš se,
žalostan, seca sretnih dana koje je proveo sa prijateljem. Šest ga je
dana i šest noci oplakivao, a sedmoga dana sahranio. Pun boli luta
stepom i susrece lovca. Jada mu se kako je izgubio prijatelja i kako se
sada i sam boji smrti.DEVETA PLOCAGilgameš je uznemiren, boji se
smrti. Hoce da ode do Utnapištima, svoga praoca, od koga želi da sazna
kako bi mogao postici vecni život. Jurio je preko stepe i stigao do
brega Mašu, na kome je kapija kroz koju prolazi sunce. Nju cuvaju
škorpioni. Na njegovu molbu oni ga puste u mracni klanac. Dugo je
putovao kroz tamu, a kad je izašao na svetlo, pokloni se Šamašu, bogu
sunca. Ovaj ga uputi do Vrta bogova, iza koga se nalaze Svetsko more i
Vode smrti, gde na jednom ostrvu živi Utnapištim. Gilgameš stigne do
Vrta bogova, ciji kedrovi nose na sebi razne dragulje kao plodove.DVANAESTA
PLOCAGilgameš nema mira. Poziva carobnjake i sveštenike i traži od
njih da mu dozovu Enkiduov duh. Oni ga šalju u Podzemni svet, ali on ne
uspeva da vidi Enkidua i da s njim govori. Po povratku iz podzemlja, na
Gilgamešovu molbu Ea mu omogucuje da ugleda Enkiduovu senu i da s njom
razgovara. Enkidu mu ne otkriva tajnu života i smrti jer »ako bih ti
otkrio zakon zemlje koju sam video, ti bi seo i zaplakao«. Na ponovnu
Gilgamešovu molbu, Enkidu opisuje svoje stanje i nestaje pre nego sto je
Gilgameš mogao da ga još nešto pita. Gilgameš se vraca u Uruk i umire u
svojoj palati.
književnost je pisana klinastim pismom gde je najznacajniji "Ep o
Gilagamešu", koji je nastao 1700. godine p.n.e.. Pisan je na glinenim
plocicama koje su cuvane u Asurbanipalovoj boblioteci u Nivivi gde je
bilo 300000 glinenih plocica.U epu se govori o legendarnom junaku
Gilgamešu, kralju u gradu Uruku, bio je 2/3 Bog, a 1/3 covek. Samim tim
što je bio covek bio je i smrtan. Njegov prijatelj bio je Enkidu koga je
boginja Aruru stvorila od blata i oživela sa namerom da savlada
Gilgameša ali su se njih dvojica sprijateljili. Enkidu je bio ceo covek,
smrtan i kada je umro Gilagameš je bio strahovito ojaden. Bez njega
više nije hteo da ži, nije jeo bio je tužan, lutao je zapušten po
pustinji, jadikovao je i rešo da ode u podzemni svet da traži travu
besmrtnosti da bi oživeo svoga prijatelja. U podzemnom svetu saznao je
da nece uspeti, jer su bogovi besmrtnost zadržali za sebe. Našao je
travu, medutim, ukrala mu je lukava zmija, vraca se bez nje i umire u
svojoj palati u snu.Lepotu i vrednost epa cine humanizam i
covekoljublje, ljubav prema prijatelju za koga sve treba uciniti i bez
koga je život prazan. Pokušaj da se život održi i smrt prevazide je u
tome da stvori besmrtno delo. Govori o nemogucnosti da se covek približi
vecnosti a to može samo stvaranjem dela trajne vrednosti koje ce o
njemu da govore i nakon njegovog fizickog nestanka.Humanizam u epu
je veoma izražen u druženju Gilgameša i Enkidua i tek je samoca naterala
Gilgameša da razmišlja o smrti. Samu rec smrt nigde ne nalazimo u epu,
iako je ona presudna, nego se o njoj govori posredno. Bez obzira na
starost epa, neke teme su savremene, vecne i bliske svakom coveku:
covekoljublje, želja da se prevazide smrt, i da se delima covekov život
pomeri u vecnost. U ovom epu pominje se Veliki potop koji je uništio
ljude i stigao do Brega bogova gde oni na vrhu cuce prozebli i mokri.Kratak
sadrzaj plocaPRVA PLOCANa pocetku ploce opisan je utvrdeni grad
Uruk i njegov kralj Gilgameš. On vlada kao silnik, i narod traži od
bogova da stvore junaka koji ce ga savladati. Po zapovedi Anua, boga
neba, boginja Aruru ga nacini od blata ovlaživši ga pljuvackom. To je
novi junak Enkidu. Jeo je travu i pio vodu zajedno sa poljskim
životinjama. Nekom je lovcu zasipao jame i uništavao postavljene zamke.
Ovaj se prituži Gilgamešu, koji mu dade mladu ženu da svojim carima
zavede Enkidua i tako ga odvoji od stoke. Tako se sve i dogodi. Žena
opisuje Enkiduu Gilgameša i njegovu snagu, a Enkidu odluci da se s njim
bori. Zajedno sa ženom stiže u Uruk, gde ih narod svecano doceka.
Medutim, Gilgameš je sanjao cudan san. Po majcinom tumacenju sna, on ce
pobediti jednog junaka koji ce mu posle te borbe postati prijatelj i
brat.DRUGA PLOCAU prvom delu se opisuje sastanak Enkidua sa
Gilgamešom i njihova borba u kojoj pobeduje Gilgameš. Posredstvom
njegove majke, oni postaju prijatelji i braca. U drugom delu Gilgameš
poziva Enkidua da zajedno podu u Kedrovu šumu i ubiju njenog cuvara
strašnog Humbabu, koji je uvredio Šamaša, boga sunca, a neprestano
uznemirava i stanovnike bregova.CETVRTA PLOCAŠamaš, bog sunca,
šalje Gilgameša i Enkidua da ubiju strašnoga Humbabu jer ga je uvredio.
Gilgameš to objavljuje knezovima u gradu. Njegova majka moli ŠamaŠa da u
borbi pomogne sinu. I Enkidua moli da ga zaštiti. Gilgameš i Enkidu
dodu do Kedrove šume iza koje se diže Breg bogova. Uz pomoc Šamaša i
ratnog boga Niniba, oni ubiju Humbabinog cuvara šume. Enkidu klone, a
Gilgameš ga hrabri i nagovara da podu dalje. Tako stigoše u šumu.ŠESTA
PLOCAPo povratku Gilgameš opra svoje oružje i obuce novu odecu. Bio
je lep, pa i sama boginja Istar baci pogled na njega. Zove ga da joj
bude ljubavnik, ali on odbija i nabraja joj sva njena rdava dela. Istar
se potuži ocu Anuu i traži od njega da pošalje carobnog bika, koji bi
ubio Gilgameša. Anu joj ispuni želju, ali Gilgameš i Enkidu savladaju i
ubiju bika. Istar se pope na zid grada Uruka i prokle Gilgameša.
Gilgameš i Enkidu slave sa narodom pobedu nad nebeskim bikom.SEDMA
PLOCAEnkidu prica Gilgamešu svoj poslednji san: zgrabio ga orao i
odneo visoko, a zatim ga ispustio te se na tlu razmrskao. On predoseca
da taj san znaci nesrecu. I Gilgameš uvida da mu bogovi nisu više
naklonjeni. Enkidu se razboli i leži dvanaest dana u groznici. Na kraju
prorice svoju smrt.OSMA PLOCAEnkidu umire, a Gilgameš se,
žalostan, seca sretnih dana koje je proveo sa prijateljem. Šest ga je
dana i šest noci oplakivao, a sedmoga dana sahranio. Pun boli luta
stepom i susrece lovca. Jada mu se kako je izgubio prijatelja i kako se
sada i sam boji smrti.DEVETA PLOCAGilgameš je uznemiren, boji se
smrti. Hoce da ode do Utnapištima, svoga praoca, od koga želi da sazna
kako bi mogao postici vecni život. Jurio je preko stepe i stigao do
brega Mašu, na kome je kapija kroz koju prolazi sunce. Nju cuvaju
škorpioni. Na njegovu molbu oni ga puste u mracni klanac. Dugo je
putovao kroz tamu, a kad je izašao na svetlo, pokloni se Šamašu, bogu
sunca. Ovaj ga uputi do Vrta bogova, iza koga se nalaze Svetsko more i
Vode smrti, gde na jednom ostrvu živi Utnapištim. Gilgameš stigne do
Vrta bogova, ciji kedrovi nose na sebi razne dragulje kao plodove.DVANAESTA
PLOCAGilgameš nema mira. Poziva carobnjake i sveštenike i traži od
njih da mu dozovu Enkiduov duh. Oni ga šalju u Podzemni svet, ali on ne
uspeva da vidi Enkidua i da s njim govori. Po povratku iz podzemlja, na
Gilgamešovu molbu Ea mu omogucuje da ugleda Enkiduovu senu i da s njom
razgovara. Enkidu mu ne otkriva tajnu života i smrti jer »ako bih ti
otkrio zakon zemlje koju sam video, ti bi seo i zaplakao«. Na ponovnu
Gilgamešovu molbu, Enkidu opisuje svoje stanje i nestaje pre nego sto je
Gilgameš mogao da ga još nešto pita. Gilgameš se vraca u Uruk i umire u
svojoj palati.