Lyrics has been copied to clipboard!
MARIN DRŽIĆ:
DUNDO MAROJE
Kratki sadržaj:
Dundo Maroje dao je svom sinu Maru pet tisuca dukata da ode iz
Dubrovnika u Jakin, pa potom iz Jakina u Firencu, te mu je još rekao
da ako mu dobro krene neka ode na Sofiu. Na taj je nacin novcano
pohlepan otac mislio da ce mu se sin Maro obogatiti.
Ali Maro nije poslušao oca, te je iz Jakina otišao u Rim, a ne u Firencu.
Ubrzo tamo Maro potroši sav novac. Kad je Maroje to doznao odmah je
sa svojom slugom Bokcilom otišao u Rim da ga nade. U potrazi su mu
pomagali neki dubrovcani. Dotle je sin Maro živio kao bogataš.
Novce je potrošio na djevojku Lauru.
Kad se u Dubrovniku doznalo što Maro radi u Rimu, došla je i njegova
vjerenica Pera, njena baba i njen brat Dživo. Njihov prijatelj Dživolin ih
je o svemu obavijestio. Dotle je Laura doznala za dolazak Marova oca
(cula je razgovor Bokcila i Popive).
Kad je Maro doznao za dolazak oca, pravio se da ga ne poznaje
(zbog toga da mu ne skine nasljedstvo). Zatim ga je njegov sluga Popiva
savjetovao da uzme Lauri tri tisuce dukata, što je on ubrzo zatim i ucinio
(kasnije ih je dao ocu da ih stavi u jednu kutiju). Uskoro su se otac i sin
sreli, raspravili i razjasnili.
Potom dolazi do svade izmedu Mare i Laure jer Maro nije htio priznati
za Peru, te je krivio Pometa (slugu od Uge Tudeška, nijemca) da laže.
Na kraju su ipak Ugo Tudeško i Laura postali vjerenici. Isto je zadesilo
i njegovog slugu Pometa i njezinu slugu Petrunjelu.
Potom se svi vracaju u Dubrovnik. Maro je najgore “prošao” jer je izgubio
Lauru i Peru, a njegov sluga Popiva je izgubio dugoželjenu Petrunjelu.
Analiza djela:
Dundo Maroje sastavljen je na nacin plautinsko-talijanskih komedija
šesnaestoga stoljeca, u kojima se pjesnicka mašta napinje i natjece kako
ce intrigom prikazanih osoba bolje zamrsiti cin, ne pazeci da zgode budu
udešene. Tu se u jedan dan križaju zgode i nezgode u velikom broju,
tako da covjeku treba mnogo razmišljanja da se sabere i razabere.
Ova komedija svojom zapletenošcu i originalnošcu daleko nadmašuje
ostale komedije koje su nastale u to doba.
Usporedba Dunda Maroja i Marka:
U ovom djelu u najvecem su kontrastu sin i otac.
Dundo Maroje je veoma škrt i voli novac, a njegov sin Maro je rastrošan.
Po mom mišljenju ovo djelo prikazuje likove koji su takvom kontrastu
zato jer nije dobro biti veliki škrtac kao Dundo Maroje, a ni veliki rasipnik
kao Maro. Mislim da nam je tu poruku htio prenijeti i sam pisac.
Kontrasti:
U ovom djelu možemo naci neke kontraste kao što su:
1. Sukob starosti i mladosti (sukob generacija).
Staru generaciju bi u ovom djelu predstavljao Dundo Maroje
a mladu Maro.
2. Gradansko-patricijskog sloj u odnosu na sloj obespravljenih:
Gradansko-patricijski sloj je bijesan, intelektualno bezizražajan,
dok je sloj obespravljenih tj. sloj sluga bistar, duhovit i snalažljiv.
Mislim da Držic zauzima negativan stav prema prvom sloju,
tj. prema gradansko-patricijskom sloju.
Dojam o djelu:
Ovo djelo mi se veoma svida jer je napisano takvim jezikom da ga
mogu svi razumjeti tj. nije preteško za shvatiti, a radnja je zanimljiva.
Mislim da nam je pisac ovom dramom želio prenijeti poruku da ne
smijemo biti ni rasipni kao Maro, a ni škrti kao Dundo Maroje,
vec da moramo biti negdje izmedu ova dva lika. Ova drama je i danas
aktualna zato jer i danas postoje ljudi koji su veliki rasipnici, a i oni koji
su veoma škrti.
DUNDO MAROJE
Kratki sadržaj:
Dundo Maroje dao je svom sinu Maru pet tisuca dukata da ode iz
Dubrovnika u Jakin, pa potom iz Jakina u Firencu, te mu je još rekao
da ako mu dobro krene neka ode na Sofiu. Na taj je nacin novcano
pohlepan otac mislio da ce mu se sin Maro obogatiti.
Ali Maro nije poslušao oca, te je iz Jakina otišao u Rim, a ne u Firencu.
Ubrzo tamo Maro potroši sav novac. Kad je Maroje to doznao odmah je
sa svojom slugom Bokcilom otišao u Rim da ga nade. U potrazi su mu
pomagali neki dubrovcani. Dotle je sin Maro živio kao bogataš.
Novce je potrošio na djevojku Lauru.
Kad se u Dubrovniku doznalo što Maro radi u Rimu, došla je i njegova
vjerenica Pera, njena baba i njen brat Dživo. Njihov prijatelj Dživolin ih
je o svemu obavijestio. Dotle je Laura doznala za dolazak Marova oca
(cula je razgovor Bokcila i Popive).
Kad je Maro doznao za dolazak oca, pravio se da ga ne poznaje
(zbog toga da mu ne skine nasljedstvo). Zatim ga je njegov sluga Popiva
savjetovao da uzme Lauri tri tisuce dukata, što je on ubrzo zatim i ucinio
(kasnije ih je dao ocu da ih stavi u jednu kutiju). Uskoro su se otac i sin
sreli, raspravili i razjasnili.
Potom dolazi do svade izmedu Mare i Laure jer Maro nije htio priznati
za Peru, te je krivio Pometa (slugu od Uge Tudeška, nijemca) da laže.
Na kraju su ipak Ugo Tudeško i Laura postali vjerenici. Isto je zadesilo
i njegovog slugu Pometa i njezinu slugu Petrunjelu.
Potom se svi vracaju u Dubrovnik. Maro je najgore “prošao” jer je izgubio
Lauru i Peru, a njegov sluga Popiva je izgubio dugoželjenu Petrunjelu.
Analiza djela:
Dundo Maroje sastavljen je na nacin plautinsko-talijanskih komedija
šesnaestoga stoljeca, u kojima se pjesnicka mašta napinje i natjece kako
ce intrigom prikazanih osoba bolje zamrsiti cin, ne pazeci da zgode budu
udešene. Tu se u jedan dan križaju zgode i nezgode u velikom broju,
tako da covjeku treba mnogo razmišljanja da se sabere i razabere.
Ova komedija svojom zapletenošcu i originalnošcu daleko nadmašuje
ostale komedije koje su nastale u to doba.
Usporedba Dunda Maroja i Marka:
U ovom djelu u najvecem su kontrastu sin i otac.
Dundo Maroje je veoma škrt i voli novac, a njegov sin Maro je rastrošan.
Po mom mišljenju ovo djelo prikazuje likove koji su takvom kontrastu
zato jer nije dobro biti veliki škrtac kao Dundo Maroje, a ni veliki rasipnik
kao Maro. Mislim da nam je tu poruku htio prenijeti i sam pisac.
Kontrasti:
U ovom djelu možemo naci neke kontraste kao što su:
1. Sukob starosti i mladosti (sukob generacija).
Staru generaciju bi u ovom djelu predstavljao Dundo Maroje
a mladu Maro.
2. Gradansko-patricijskog sloj u odnosu na sloj obespravljenih:
Gradansko-patricijski sloj je bijesan, intelektualno bezizražajan,
dok je sloj obespravljenih tj. sloj sluga bistar, duhovit i snalažljiv.
Mislim da Držic zauzima negativan stav prema prvom sloju,
tj. prema gradansko-patricijskom sloju.
Dojam o djelu:
Ovo djelo mi se veoma svida jer je napisano takvim jezikom da ga
mogu svi razumjeti tj. nije preteško za shvatiti, a radnja je zanimljiva.
Mislim da nam je pisac ovom dramom želio prenijeti poruku da ne
smijemo biti ni rasipni kao Maro, a ni škrti kao Dundo Maroje,
vec da moramo biti negdje izmedu ova dva lika. Ova drama je i danas
aktualna zato jer i danas postoje ljudi koji su veliki rasipnici, a i oni koji
su veoma škrti.