+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

DUGA

DINKO ŠIMUNOVIĆ:
DUGA



Bilješke o piscu:
Dinko Šimunovic (Knin, 1. 9. 1873. - Zagreb, 3. 8. 1933.) zauzima
posebno mjesto u novijoj hrvatskoj književnosti kao pisac koji je stvorio našu modernu seosku novelu. U pripovijetkama ("Mrkodol", "Đerdan", "Duga", "Alkar") je opisivao Dalmatinsku zagoru i Cetinsku krajinu, a u romanima ("Porodica Vincic, "Tudinac") je zahvacao i druge teme. Šimunovic piše jezgrovito, sažeto, krepko. Matoš je s pravom primijetio da
Šimunovicev realizam djeluje poezijom narodne pjesme.

Mjesto radnje:
U i oko varoši Cardake

Citat:
"Odozdo rijeka Gilbuša, a odozgo klisure zarobile malu varoš Cardake na
strmu obronku."

Tema:
Srnina želja da bude djecak i pokušaj ostvarenja te želje.

Ideja:
Zabranjivanjem željenih stvari može se postici samo loše.

Motivi:
Zabrane, prolazak ispod duge, želja, smrt, oluja kao znak smrti...

Glavni likovi:
Brunhilda - Srna, Sava

Sporedni likovi:
Majka Emilija, otac Janko, udovica Klara, Sava...

Kompozicija djela:
Uvod: Srna stalno mora biti u kuci.
Zaplet: U vinogradu je Srna cula da se djevojcica pretvori u djecaka
kad prode ispod duge.
Vrhunac: Nakon što se pojavi duga, Srna odluci proci ispod nje, ali se
utopi u mocvari.
Rasplet: Srnini roditelji sele u tvrdavu i tuguju.
Završetak: Roditelji se bacaju sa litice.



Kratki sadržaj:
Srna je živjela u doba kad djevojcice nisu smjele mnogo toga... Jednog je
dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožde. Tamo je srela Savu i Klaru. Sava je pricala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreca. Srna je od njih cula da se djevojcica kad prode ispod duge promijeni u djecaka. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proci ispod nje. Tako je išla i došla do mocvare. Mislila je da ju može prijeci, ali nije mogla i utopila se. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u napuštenu tvrdavu i tugovali. Jedne noci su se bacili s visoke litice.

Analiza likova:
Srna (Brunhilda)
Citati: «Serdar i Serdarovica mislili su da se ne pristoji njihovoj kceri kad
mu drago pjevati i koju god pjesmu zato što je bila žensko i zato
što nijesu kupili glasovira…»
«A radi toga što je bila žensko, kratili su joj mnoštvo stvari, pa i
stoga što su bili bogatiji od drugih…» (str. 31.)

«I lijepa bijaše Srna, vitka i visoka, a kose do ramena kao ugašeno
zlato, pa vlažne i meke baš kao i svila na kukuruzima u Lugu…»
«Pa koliko je bila vitka, tako je hitro i skakala da bi svak, cim je
vidi, pomislio na Srnu, makar i ne znajuci kako je zovu. Žarke joj
oci tako su sjale, te bi mislio da su za sve, prije nego za san.
A bilo je samo deset godina toj Srni…» (str. 30)

«Serdar Janko bijaše najbogatiji Cardacanin, a Srna jedinica i
baštinica u Cardacima. Ali kakva bila da bila ta Srna, ljubila je
svoje roditelje i bijaše joj drago da se o njoj dobro misli…»
(str. 33.)
Sava
Ona je dobra osoba. Nažalost, pogodila ju je teška sudbina i ostala je bez ruku. Po mom sudu, ona ima jaku volju za životom. Dala si je puno truda da nauci vesti. Iz pocetka joj je išlo jako teško, no na kraju joj se trud isplatio. Strina joj je pomagala u sitnim poslovima. Kad su ljudi vidjeli kako ona izvrsno veze, obitelj ju je poslala u grad kako bi vezenjem zaradivala. Posao joj je bio uspješan. Tamo je upoznala nekog covjeka koji ju je, vidjevši zaradu, oženio. Sava je rodila dijete, a on ju je ostavio. Sava se vratila u rodni kraj i zbog djeteta ostavila vez.

Citati: «Ti su Markovcani bili na glasu radi kljaste Save koja nije ni jedne
ruke imala, a bila je taka vezilja, da je nema gdje se god cuje
našega svijeta.»
«U Cardaškoj su krajini žene i djevojke na glasu sa sitna i lijepa
veza, ali ni jedna, ni izdaleka, ne veze tako krasno kao ta bezruka
Sava. »
«Nije baš bila bez ruku do ramena, nego bez prstiju i dlana sve do
zašaktica, a to je za vezanje kao da ih i nema.»

«Dok je bila mlada, lijepa je cura bila to Sava. Može biti da nije
ljepše bilo ni u svem Lugu, i mnogi je momak požalio njezinu
sudbinu. I pametna je bila da te u cudo natjera kad govori, ali eto,
ruku nije imala, a siromašna da ne može biti siromašnija…»
(str. 39.)

Klara
Citat: «Ta je Klara bila dobra i mila žena, nimalo slicna gospodama
cardackim nije ni bila. Muž joj je davno umro. Ljubila je svakoga
bez razlike, a naduvati se nije znala. Tako je dobra bila, pa sretne
li prosjaka ili vidi bolesnika, malo što ne zaplace. A i nju su svi
ljubili: pogledaš je, pa ti je vec srcu prirasla…» (str. 39.)

Jezik i stil:
Pripovijetka je napisana na hrvatskom književnom jeziku: štokavskom narjecju i ijekavskom izgovoru. U knjizi ima mnogo opisa, najcešce osoba i krajolika. Pisac se koristi i usporedbama, metaforama, onomatopejama...

Dojam o djelu:
u ovom djelu se prikazuje život jedne djevojcice Brunhilde. Njen život bi, po njenoj socionalnoj karakterizaciji, trebao biti bez ikakvih briga, pun zabave i veselja. No to nije tako. Iako je bila imucna, život joj je bio težak. Roditelji su joj sve branili, jer ipak je ona iz ugledne obitelji. Cesto je vidjela djecake kako se igraju. Željela je biti kao i oni. U nastojanju da to postigne dogodila se velika tragedija. Pocela je trcati za dugom jer je mislila da ce postati djecak. Kako je išla obzirom bez glave došavši do mocvare, nije marila toliko na opasnost. Nadena je mrtva, utopila se.
5 Lektire za školu: DUGA DINKO ŠIMUNOVIĆ: DUGA Bilješke o piscu: Dinko Šimunovic (Knin, 1. 9. 1873. - Zagreb, 3. 8. 1933.) zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi