+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

Dubravka

Ivan Gundulic

“Dubravka”







Bilješka o piscu

Roden je u Dubrovniku u plemickoj obitelji. U rodnom gradu se školovao i poslije obavljao više državnih dužnosti.Odgojen je u duhu katolicke obnove , te je u tom smislu živio i pisao u svojim djelima.Umro je u 49 godini života.Pokopan je u franjevackoj crkvi u Dubrovniku.
Književno je stvaranje zapoceo u mladosti , pišuci ljubavne pjesme i preradujuci talijanske mitološke drame.Sacuvano ih je cetiri.
Djela su mu: Arijadna, Prozepina ugrabljena, Dijana, Armida, Pjesni pokorne kralja Davida, Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman.


Podaci izvadeni iz:Književnost 2, Profil International Zagreb, Kaptol 25


O djelu

Dubravka je pastirska igra, zapravo melodrama , jer su uvedeni glazbeni elementi.Sastoji se od tri cina.Djelo je hvalospjev dubrovackoj slobodi i oštra kritika dubrovackog gradanstva.Radnja je prilicno jednostavna:
Na dan nezavisnosti izaberu se naljepši pastir i najljepša pastirica , te se oni medusobno ožene.Ove godine je izabrana Dubravka , koja se trebala udati za Miljenka (plemstvo) ali ružni i bogati Grdan je odlucio , da ce imati Dubravku , te je odlucio potplatiti suce , što oštro kritizira Gundulic:

“Razlog,pravda i mjera svemu je zlato u nas,
prodava na nj vjera, život se, duša i cas;
duša i cas ovuda ne ide za platom,
ni mjere u suda pritežu pod zlatom.”

Djelo završava s deux ex machina.Bog Ler dolazi na zemlju i sreduje situaciju.







Dubrovnik u Gundulicevo doba


17 st. Dubrovnik slabi , zbog gubitka monopola nad trgovinom izmedu Istoka i Zapada, jer se javljaju se novi konkurenti: Francuzi, Židovi, Mlecani …koji sve više i više istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene. Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog gusara , a zbog cestih ratova sa Turcima opasnom je postala i trgovina kopnom. Svjetski se trgovacki putovi pomicu sa Sredozemlja na Atlanski ocean, javljaju se nove pomorske sile. Gradanstvo , relativno mladi sloj društva, koje nije imalo nikakvih ogranicenja , te se bavilo trgovinom, manufakturom i drugim unosnim poslovima , sve se je više bogatilo i težilo prema vlasti.Kako su u Dubrovniku vladali plemici , gradanstvo je težilo da postane plemstvo i da ima udjela u vlasti.Plemkinje se zbog strogih, konzervativnih normi nisu mogle udavati za gradane , ma koliko da je iznosilo njihovo bogastvo.Protiv gradanstva , koje je svojim novcem kupovalo plemicke titule , oštro je istupio Gunduliuc blateci ih i iznoseci svoja mišljenja u Dubravci i Osmanu.
Metafore

U duhu baroka djelo obiluje kicenim metaforama kao što je ova:

“Livade su uzeli odjecu zelenu,
da obuku dan bijeli i zoru rumenu.”

Ovom metaforom Gundulic opisuje svitanje novoga dana.Ali pomocu drugih metafora Gundulic opisuje stanje stvari:

“Primorja naša sva u ništa sila zbi”

te:

“Po njih svijeh srdita zvijer trci i rži,
i grabi i hita i u noktijeh sve drži”

tim dvjema metaforama , Gundulic govori o našem okupiranom i porobljenom primorju i Mlecanima , koji kao zvijer samo hrle, pljackaju i osvajaju.Kao što znamo , oni su jedan od uzroka opadanja dubrovacke moci.



Dubrovnik

Kao što znamo , ovo djelo je alegorija na stanje u Dubrovniku , ali i hvalospjev Dubrovniku i njegovoj slobodi:

“ O Dubravo, slavna svima
u uresu slobodnomu,
lijepa ti si mojijem ocima,
draga ti si srcu momu.
U veseloj ovoj sjeni
od cestitih tvojih grana
provesti je milo meni
dio najdraži mojijeh dana.
Tim raspinam mreže moje,
i u zavjet vješam vrše
na zeleno dubje tvoje,
po kom blazi vjetri prše.”

Osim toga Gundulic govori o neprilicnom odnosu izmedu plemkinje i gradana:
“Ni muž i žena ugada, kad su oba
razlika plemena, imanja i doba”



Zakljucak

“O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,
uzroce istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu biti plata tvojoj cistoj ljepoti!”
5 Lektire za školu: Dubravka Ivan Gundulic “Dubravka” Bilješka o piscu Roden je u Dubrovniku u plemickoj obitelji. U rodnom gradu se školovao i poslije obavljao više dr...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi