Lyrics has been copied to clipboard!
IVAN GUNDULIĆ:
DUBRAVKA
Bilješke o piscu:
GUNDULIĆ, Ivan (Dživo), (Dubrovnik, 8.1.1589. - 8.12.1638.). Školovao se u Dubrovniku, gdje je imao dva vrsna ucenika: Camila Camillia i Petra Palikucu. Gundulic je u toku svoga života po obicaju vršio razlicite državne službe. Stihove je poceo pisati u ranoj mladosti. Odgojen u katolickom protureformacijskom duhu pocetka XVII. st., ovaj veliki barokni pjesnik smatra te svoje mladenacke stihove "porodom od tmine", tako da se od mnoštva stihova i deset drama sacuvala samo Arijadna, Prozerpina ugrabljena te pjesma Ljubovnik sramežljiv i ulomak Dijane i Armide. Ta djela pisana su glatkim stihovima. Medutim, to je samo priprema za kasnija glavna djela: Suze sina razmetnoga (Venecija, 1622.), Dubravka(1628.) i Osman. Suze sina razmetnoga su lirsko-refleksivni ep u tri "placa" (sagrešenje, spoznanje, skrušenje). Dubravka je napisana 1627., a prikazana godinu kasnije. To je pastirska igra u tri cina, svojom rodoljubnom i moralistickom tendencijom izlazi iz tradicionalnog okvira zabavne pastorale. Gundulic se bavio mišlju da prevede Tassov ep Oslobodeni Jeruzalem, ali su ga turski poraz 1621. kod Hocima u Poljskoj, pobuna u Carigradu i nasilna smrt sultana Osmana potakli da napiše novo, izvorno djelo Osman. Po svom stvaralackom zamahu kao i po bogatstvu i blještavosti izraza Gundulic je naš najveci pjesnik XVII. st.
Mjesto radnje:
Dubrovnik
Vrijeme radnje:
1628. godina na dan sv. Vlaha
Kratki sadržaj:
Svake godine, u okolici Dubrovnika, na dan sv. Vlaha slavi se praznik, koji je vezan uz neke narodne tradicije. Tog se dana pleše, svira i vlada opce
veselje. Na dan sv. Vlaha vrši se i vjeridba izmedu najljepšeg pastira i pastirice. Ove godine taj par su predstavljali Miljenko i Dubravka. Medutim, ružni i bogati Grdan potplacuje ljude te oni njemu daju Dubravku. Ali kad se u crkvi vršio obred, cijela crkva se potresla, a na vratima je stajao Miljenko. To je svecenik shvatio kao opomenu od boga, te on, uz odobravanje naroda, vjenca Miljenka i Dubravku.
Analiza djela:
Kod Gunduliceve Dubravke najbolje se ocituje snaga refleksije, razmišljanja, koja u svakom slucaju dovodi i do odredene tendencije, unaprijed vec smišljene, tendencije kao smišljene poruke svom vremenu i svojim suvremenicima. Dubravka (1628.) je djelo koje vec na prvi pogled ima vrlo mnogo dodirnih tocaka s vec tradicionalnom, veselom pastirskom igrom. U tom djelu Gundulic stvara fabulu u kojoj se u središtu radnje nalazi sudbina dvoje mladih ljudi. Smještajuci dogadaj u Dubravu, pjesnik uvodi u nju vec standardna pastoralna lica, pastire i pastirice, te mitološke likove satira, ali i likove koji prikazuju neke realne osobine tog vremena: izbjeglog ribara iz Dalmacije i iskvarenog predstavnika dubrovackog gradanskog društva - Grdana. Ta pastirska drama ima sve elemente alegorijsko-pastirske igre sa sretnim završetkom. Gundulic citavu radnju zasniva na starom dubrovackom obicaju da se na dan sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, vjencaju najljepši momak i djevojka (Dubravka i Miljenko). No Grdan, bogat ali pokvaren gradanin, želi tu svadbu sprijeciti i sam se oženiti Dubravkom. U tim njegovim nastojanjima "sprecava" ga bog, koji
na samom vjencanju cini cuda u svom hramu, i tako se Miljenko i Dubravka nadu u zagrljaju te se sretno vjencaju. Medutim Dubravka ima mnogo dublje znacenje od obicne vesele igre s pjevanjem. Alegorijski shvaceno Dubravka je simbol aristokratske dubrovacke slobode, a Grdan
predstavnik bogatog dubrovackog gradanstva koji u težnji za ugodnim životom i bogatstvom prijeti slomom toj slobodi. Dakle, Dubravka je u stvari analiza tadašnjeg stanja u dubrovackom društvu.
Himna dubrovackoj slobodi:
“O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,
uzroce istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvoj cistoj ljepoti!”
DUBRAVKA
Bilješke o piscu:
GUNDULIĆ, Ivan (Dživo), (Dubrovnik, 8.1.1589. - 8.12.1638.). Školovao se u Dubrovniku, gdje je imao dva vrsna ucenika: Camila Camillia i Petra Palikucu. Gundulic je u toku svoga života po obicaju vršio razlicite državne službe. Stihove je poceo pisati u ranoj mladosti. Odgojen u katolickom protureformacijskom duhu pocetka XVII. st., ovaj veliki barokni pjesnik smatra te svoje mladenacke stihove "porodom od tmine", tako da se od mnoštva stihova i deset drama sacuvala samo Arijadna, Prozerpina ugrabljena te pjesma Ljubovnik sramežljiv i ulomak Dijane i Armide. Ta djela pisana su glatkim stihovima. Medutim, to je samo priprema za kasnija glavna djela: Suze sina razmetnoga (Venecija, 1622.), Dubravka(1628.) i Osman. Suze sina razmetnoga su lirsko-refleksivni ep u tri "placa" (sagrešenje, spoznanje, skrušenje). Dubravka je napisana 1627., a prikazana godinu kasnije. To je pastirska igra u tri cina, svojom rodoljubnom i moralistickom tendencijom izlazi iz tradicionalnog okvira zabavne pastorale. Gundulic se bavio mišlju da prevede Tassov ep Oslobodeni Jeruzalem, ali su ga turski poraz 1621. kod Hocima u Poljskoj, pobuna u Carigradu i nasilna smrt sultana Osmana potakli da napiše novo, izvorno djelo Osman. Po svom stvaralackom zamahu kao i po bogatstvu i blještavosti izraza Gundulic je naš najveci pjesnik XVII. st.
Mjesto radnje:
Dubrovnik
Vrijeme radnje:
1628. godina na dan sv. Vlaha
Kratki sadržaj:
Svake godine, u okolici Dubrovnika, na dan sv. Vlaha slavi se praznik, koji je vezan uz neke narodne tradicije. Tog se dana pleše, svira i vlada opce
veselje. Na dan sv. Vlaha vrši se i vjeridba izmedu najljepšeg pastira i pastirice. Ove godine taj par su predstavljali Miljenko i Dubravka. Medutim, ružni i bogati Grdan potplacuje ljude te oni njemu daju Dubravku. Ali kad se u crkvi vršio obred, cijela crkva se potresla, a na vratima je stajao Miljenko. To je svecenik shvatio kao opomenu od boga, te on, uz odobravanje naroda, vjenca Miljenka i Dubravku.
Analiza djela:
Kod Gunduliceve Dubravke najbolje se ocituje snaga refleksije, razmišljanja, koja u svakom slucaju dovodi i do odredene tendencije, unaprijed vec smišljene, tendencije kao smišljene poruke svom vremenu i svojim suvremenicima. Dubravka (1628.) je djelo koje vec na prvi pogled ima vrlo mnogo dodirnih tocaka s vec tradicionalnom, veselom pastirskom igrom. U tom djelu Gundulic stvara fabulu u kojoj se u središtu radnje nalazi sudbina dvoje mladih ljudi. Smještajuci dogadaj u Dubravu, pjesnik uvodi u nju vec standardna pastoralna lica, pastire i pastirice, te mitološke likove satira, ali i likove koji prikazuju neke realne osobine tog vremena: izbjeglog ribara iz Dalmacije i iskvarenog predstavnika dubrovackog gradanskog društva - Grdana. Ta pastirska drama ima sve elemente alegorijsko-pastirske igre sa sretnim završetkom. Gundulic citavu radnju zasniva na starom dubrovackom obicaju da se na dan sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, vjencaju najljepši momak i djevojka (Dubravka i Miljenko). No Grdan, bogat ali pokvaren gradanin, želi tu svadbu sprijeciti i sam se oženiti Dubravkom. U tim njegovim nastojanjima "sprecava" ga bog, koji
na samom vjencanju cini cuda u svom hramu, i tako se Miljenko i Dubravka nadu u zagrljaju te se sretno vjencaju. Medutim Dubravka ima mnogo dublje znacenje od obicne vesele igre s pjevanjem. Alegorijski shvaceno Dubravka je simbol aristokratske dubrovacke slobode, a Grdan
predstavnik bogatog dubrovackog gradanstva koji u težnji za ugodnim životom i bogatstvom prijeti slomom toj slobodi. Dakle, Dubravka je u stvari analiza tadašnjeg stanja u dubrovackom društvu.
Himna dubrovackoj slobodi:
“O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,
uzroce istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvoj cistoj ljepoti!”