+ -

Pretraži ovaj blog

Popis Lektira

0-9 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

Dubravka

IVAN GUNDULIĆ

DUBRAVKA

1. Bilješka o piscu

Ivan (Dživo) Gundulic, roden je u Dubrovniku 1589., u staroj i uglednoj plemickoj obitelji. U krugu porodice, u kojoj je uvijek bilo ucenih ljudi i visokih dostojanstvenika Republike, Gundulic je vec u ranoj mladosti mogao upoznati svijetle i tamne strane državice koja je slobodu izmedu mocnih susjeda morala uvijek skupo placati. Školovao se u dubrovackoj humanistickoj školi, gdje su mu ucitelji bili Toskanac Camilo Camilli, poznavatelj Tassove epopeje, i uceni Petar Palikuca. Obavljao je više državnih dužnosti: bio je dva puta knez u Konavlima, sudac, senator i clan Malog vijeca. Nije postao knez Dubrovacke republike, jer je umro godinu prije, nego što je formalno to mogao postati (bilo je nužno imati 50 godina). Pokopan je u franjevackoj crkvi u Dubrovniku.
Gundulic je svoju književnu djelatnost zapoceo s ljubavnom lirikom, ali je istodobno preradivao talijanske mitološke drame. Ljubavne su mu pjesme izgubljene, a od deset drama sacuvale su se cetiri i to ne u potpunosti: Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana i Armida. U to se doba sve više, talijanska pastoralna drama, okreceglazbi, tako da u tekstu ne treba tražiti neke dublje životne probleme. Za doživljaj više se ne mjeri samo tekst, vec i glazba, balet i raskošna inscenacija.
Kasnije, nakon te prve mladenacke faze, Gundulic je preveo sedam psalama i tiskao ih u Rimu 1621. pod naslovom Pjesni pokorne kralja Davida. Tu je prepjevao sedam pokornickih psalma kralja Davida.
Godinu dana kasnije objavljuje u Veneciji religioznu poemu Suze sina razmetnoga, u kojoj je na književnoumjetnicki nacin progovorio o problemu ljudskog grijeha i Božjeg opraštanja. Iako je grada uzeta iz jedne parabole u Svetom pismu, iz religiozne price o izgubljenom sinu, po obliku, izrazu i pouci sadrži Gundulicev samostalan barokni izricaj. U Gundulicevoj poemi sadržana je poruka Dubrovackoj mladosti, da tko troši i baca osobna i porodicna dobra, oslabljuje Republiku, a time ugrožava i slobodu.
Zatim dolazi Dubravka, pastirska igra prikazana prvi put 1628
u Dubrovniku.
Na pisanje Gunduliceva najznacajnijeg djela Osman, potakli su znacajni povijesni dogadaji - turski poraz kod Hocima u Poljskoj 1621., pobuna u Carigradu i nasilna smrt sultana Osmana.






2. Bilješka o djelu

Dubravka je pastirska igra prikazana po prvi put u Dubrovniku 1628.g. U njoj Gundulic velica slobodu, dobra i mir u Dubrovniku kao upozorenje onima koji bi željeli mjenjati vlast.
Mitološko-pastoralni sadržaj Gunduliceve drame ima alegorijsko znacenje. Mjesto radnje Dubrava oznacava sam grad Dubrovnik, Dubravka je simbol dubrovacke slobode i vlasti, Miljenko simbol dubrovackog plemstva, a Grdan simbolizira obogaceni sloj dubrovackih gradana koji se žele domoci dubrovacke vlasti ženidbom s plemkinjama.
Gundulic je smjestio dogadaje u pradavna vremena i tako ih distancirao od svagdašnjice. Sva je lica smjestio u divnu šumsku idilu, svježoj prirodi. Sve je vedrom, svecanom raspoloženju i puno svijetlih boja kao simbol cistoce i ljubavi.
Starac Ljubdrag, kao živa savjest Dubrave, kori, prijeti, savjetuje. On je nosilac Gundulicevih filozofija, pogleda na državu društvo i slobodu. Jer državi i slobodi ne prijete samo neprijatelji iz vana nego i njezini gradani ako ne poštuju zakone Republike. On je protivnik tzv. neslicnih ženidba, i zato slijedi ono što je u njegovom gradu bio zakon: da pripadnici plemicke klase ne mogu sklapati brakove s pripadnicima pucana.






















3. Sadržaj

Pastir Radmio poziva jutarnju zvijezdu Danicu da što prije svane dan. Naime svake se godine na taj dan proslavlja sloboda i po pradavnom obicaju najljepša se vila za najljepšeg pastira udaje.
Zatim se pastiru pridružuje ribar sa primorja koje je pod vlasti mlecana. Ne može se prestati diviti njihovoj slobodi i usporedivati Dubravu sa njegovim krajem:
" Toliko je vladanja silno u nas, da se ti,
žena, djeca, imanje ne možeš tvoji rijeti.
U mjesti je ovemu slobode cestit dar:
svak sebi i svemu svomu je gospodar.
Razlog, pravda i mjera svemu je zlato u nas,
prodava na nj vjera, život se, duša i cast;
duša i cast ovuda ne ide za platom,
ni mjere u suda pritežu pod zlatom. " (59 str.)
Stari Divjak, oženjen za Jeljenku, želi da njega izaberu i da dobi Dubravku. On je mislio na vjencanje otici kaosvirac, no tu mu namjeru kvari Gorštak koji se želi na zabavi dobro najesti. Oni odluce da tko bolje odsvira, taj ce otici na zabavu. Pobjeduje Gorštak, ali Divjak odlucuje ipak otici na zabavu preodjeven u vilu.
Želeci sprijeciti Divjaka, Jeljenka odlucuje otici na zabavu preodjevena u pastira.
Javlja se u djelu i mladi Zagorko koji želi naci sebi vilu, dok se njegova majka Stonja ne slaže s njim.
Kad se pojavio Divjak na zabavi obucen u vilu, prepoznaju ga pastiri i pocinju se zabavljati na njegov racun. Iz te situacije Divjaka spašava Jeljenka. Kad je on obecao da više nece juriti za vilama, Jeljenka skida pastirsku odjecu i oni se pomiruju.
Svi su mislili da ce sudci za najljepšu djevojku odabrati Dubravku, a za najljepšeg pastira Miljenka, jer su oni od djetinsta obecani. Miljenko nije želio poslušati Pelinku i Dubravku zadiviti darom:
" MILJENKO
Opak je nacin svim koji me uciš ti;
ne daj bog s darovima k Dubravci hoditi;
scijenit vil gizdavu za ženu lakomu,
ja necu mudros tvu poslušat u tomu.
K srcima casnimi nije trijebi s darom it,
ako uvik prid njimi omraze nec dobit. " (84 srt.)
No desilo se do tada nešto nevideno, sudci su odabrali za pastira bogatog ali ružnog Grdana.





" MILJENKO SAM
Najljepša se vila daje
najgrdemu u prilici!
Ke ufanje vece ostaje
nami, o verni ljubavnici?
Ljubav, vjera, služba, lipost
i obicaji i zakoni, -
sve bi zaman: jacu kripost
grda u zlatu neman doni. " (96 str.)
No u taj cas se umješao Bog Lero:
" Bog razvedri Lero sliku
i, da vidi mladi i stari,
nje lijepu ljubavniku
u obraz jedan zrak udari.
Svak to uze za zlamenje
da vlas višnja to ucini,
da Miljenko sadružen je
lijepoj Dubravci a ne ini.
Tim vaskolik puk se uzbuni
i zavapi u sve glase
da se volja božja ispuni,
docim lijepu lijepa da se.
Iz ruka se tako ote
Grdanovjeh lijepa vila
i da komu cic lipote
nje pristoji ljepos mila. " (101 str.)
Tad nastaje pravo veselje i zapocinje se sa slavljem. Sve se završilo sretno. Gorštak se najeo, Divjak i Jeljenka su zajedno i Miljenko i Dubravka sretni slave:
" MILJENKO
Evo uza me moga dobra,
evo uza me moga blaga,
evo lijepa, evo draga
ku moj život služit obra!
DUBRAVKA
O prislatko, o jedino
drago ufanje, željno meni!
o uresu moj ljuveni,
noci moje sunce istino! " (104 str.)









4. Lica

DUBRAVKA - najljepša medu vilama, simbol dubrovacke slobode i vlasti:
" Po zakonu dat se imaše
lijepa Dubravka i gizdava
sred Dubrave komu naše
u ljepoti je prava slava. " (94 str.)
MILJENKO - najljepši medu pastirima, simbol dubrovackog plemstva:
" Miljenko je imo mili
stec Dubravku cic lipote;
nu se ukloni zakon sili:
grd ju pastir zlatom ote. " (94 str.)
GRDAN - ružan i stari, ali bogat pastir
LJUBDRAG - star i mudar covjek, kroz cija usta progovara Gundulic sa svojim mislima i svojom filozofijom
DIVJAK - stari satir koji je želio Dubravku, oženjen sa Jeljenkom
JELJENKA - Divjakova žena, sve je pokušavala kako bi vratila sebi muža





























5. Zakljucak

Dubravka je najljepši primjer rodoljubne alegorije, osjeca se osjecaj prirode i pjesnikovu srecu što živi u slobodi. To je zapravo punim znacenjem himna slobodi, jer Gundulic velica slobodu Dubrovnika kao najvece dobro:
" O ljepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,
uzroce istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu biti plata tvoj cistoj lipoti. " (105 str.)
5 Lektire za školu: Dubravka IVAN GUNDULIĆ DUBRAVKA 1. Bilješka o piscu Ivan (Dživo) Gundulic, roden je u Dubrovniku 1589., u staroj i uglednoj plemicko...

Nema komentara:

Objavi komentar

< >

Vidi